Stablo dunje je 4 do 6 m visoko drvo koje se može naći u Aziji i Evropi. Cvjeta u maju i junu i ima bijele do ružičaste cvjetove. Latice cvjetova su duge između 2 i 5 cm. Pošto se u toplijim predjelima bolje osjeća, kultiviše se najčešće u vinogradarskom okruženju.
Plod dunje je sličan plodu jabuke ili kruške (odakle i potiču dvije sorte dunje; jabukolika i kruškolika). Od dunja je moguća priprema kompota, želea, kao i sokova.
Dunje se često sade u podnožjima drveta kruške i drugih visokih voćnih stabala i rađaju nakon 4 do 8 godina. Razmnožavanje putem pelcera i ukrštanjem uspijeva samo ponekad.
Plod dunje sadrži veoma puno vitamina C, zatim kalijum, natrijum, cink, gvožđe, bakar, mangan, pektin i druge organske i neorganske kiseline. Sjeme dunje sadrži različite sluzi, ulja kao i otrovni cijanid glikozid (Cyanid-Glykosid).
Dunja važi kao simbol ljubavi, sreće, plodnosti, pameti, ljepote, postojanosti i neprolaznosti.
Ima oko 20% sluzi, pektina, oko 8% raznih šećera, oko 1% jabučne kiseline, 15% masnog ulja, amigdalina (0,5%) emulzina, protida i tanina.
Upotrebljava se kao sluzavo sredstvo za izradu emulzija i mikstura protiv kašlja, kao voda za obloge, protiv opekotina, za kozmetiku i u industriji. Danas se bez razloga upotrebljava mnogo manje nego ranije. Grci i Rimljani su dunju mnogo cijenili kao blago sretstvo protiv proliva (tanin i sluz). Prisutna cijanovodonična kiselina u sjemenu čini da lokalno anestezira. Ako se za izradu sluzi upotrebi zdrobljeno sjeme, u njemu može biti toliko ove kiseline, da se mogu pojaviti i slučajevi trovanja. Zato sluz treba praviti od cijelog sjemena, ako se ne želi istovremeno dejstvo sluzi i cijanovodonične kiseline.
U industrijskim zemljama dunjino sjeme se sve više upotrebljava
Dunje se sade u zasad s razmakom u redu 3,5 - 6 m i između redova 4 - 6 m.
Plod dunje je sličan plodu jabuke ili kruške (odakle i potiču dvije sorte dunje; jabukolika i kruškolika). Od dunja je moguća priprema kompota, želea, kao i sokova.
Dunje se često sade u podnožjima drveta kruške i drugih visokih voćnih stabala i rađaju nakon 4 do 8 godina. Razmnožavanje putem pelcera i ukrštanjem uspijeva samo ponekad.
Plod dunje sadrži veoma puno vitamina C, zatim kalijum, natrijum, cink, gvožđe, bakar, mangan, pektin i druge organske i neorganske kiseline. Sjeme dunje sadrži različite sluzi, ulja kao i otrovni cijanid glikozid (Cyanid-Glykosid).
Dunja važi kao simbol ljubavi, sreće, plodnosti, pameti, ljepote, postojanosti i neprolaznosti.
Ima oko 20% sluzi, pektina, oko 8% raznih šećera, oko 1% jabučne kiseline, 15% masnog ulja, amigdalina (0,5%) emulzina, protida i tanina.
Upotrebljava se kao sluzavo sredstvo za izradu emulzija i mikstura protiv kašlja, kao voda za obloge, protiv opekotina, za kozmetiku i u industriji. Danas se bez razloga upotrebljava mnogo manje nego ranije. Grci i Rimljani su dunju mnogo cijenili kao blago sretstvo protiv proliva (tanin i sluz). Prisutna cijanovodonična kiselina u sjemenu čini da lokalno anestezira. Ako se za izradu sluzi upotrebi zdrobljeno sjeme, u njemu može biti toliko ove kiseline, da se mogu pojaviti i slučajevi trovanja. Zato sluz treba praviti od cijelog sjemena, ako se ne želi istovremeno dejstvo sluzi i cijanovodonične kiseline.
U industrijskim zemljama dunjino sjeme se sve više upotrebljava
Dunje se sade u zasad s razmakom u redu 3,5 - 6 m i između redova 4 - 6 m.
Vocna sadnica sorte Leskovacka Dunja
Plodovi sadnice dunje leskovacka sazrevaju prvom polovinom oktobra. Plodovi su krupni (300g), loptasto jabučastog oblika, mirišljavi, limun žute boje. Meso je čvrsto, sočno, slatkokiselog ukusa. Delimično samooplodna,mora se saditi u kombinaciji sa vranjskom dunjom,dok se u vеćim zasadima ide 90% leskovačke i 10% vranjske dunje, odlična za razne vidove prerade. Smatra se najkvalitetnijom i najukusnijom sortom dunje. Pogodna je za dugo čuvanje.
Plodovi sadnice dunje leskovacka sazrevaju prvom polovinom oktobra. Plodovi su krupni (300g), loptasto jabučastog oblika, mirišljavi, limun žute boje. Meso je čvrsto, sočno, slatkokiselog ukusa. Delimično samooplodna,mora se saditi u kombinaciji sa vranjskom dunjom,dok se u vеćim zasadima ide 90% leskovačke i 10% vranjske dunje, odlična za razne vidove prerade. Smatra se najkvalitetnijom i najukusnijom sortom dunje. Pogodna je za dugo čuvanje.
Voćne sadnice dunje Vranjska
su stara domaća sorta.
Bere se krajem septembra i početkom oktobra.
Bujna je.
Samooplodna je.
Plod je vrlo krupan (500gr), kruškast, zlatnožute boje.
Meso ploda je žuto, polučvrsto.
su stara domaća sorta.
Bere se krajem septembra i početkom oktobra.
Bujna je.
Samooplodna je.
Plod je vrlo krupan (500gr), kruškast, zlatnožute boje.
Meso ploda je žuto, polučvrsto.