Drvo trešnje može da naraste do visine od 30 metara, mada je češće niže visine. Kora je na mladim stablima smeđa i uglavnom lkatka, a vremenom postaje tamnije smeđa i pojavljuju se nabori koji na odraslom deblu deluju kao da je kora na drvetu ispucala.
Veličina listova kod trešnje se razlikuje dosta u zavisnosti koja je sorta u pitanju pa mogu biti dužine od 7-14 cm i širine od 4-7 cm. Peteljke na kojima se nalaze cvetovi trešnje su obično dužine do 5 cm. Cvetovi su kod trešnje bele boje, a plodovi su crvene boje. Postoje sorte trešanja gde su plodovi svetlo žuti ili svetlo crveni kad su zreli. Prečnik plodova trešnje jeste oko 2 cm u zavisnoti koja je sorta u pitanju.Pri izboru terena za gajenje trešnje treba birati onaj koji nije izložen jakim konstatnim vetrovima. Nadmorska visina ne bi trebala da bude preko 1000 metara nadmorske visine.Razmak između trešanja na voćnjaku zavisi direkno od toga koji će se oblik koristiti pri formiranju krošnje. Ukoliko se koriti neki tip piramidalne krošnje razmak između trešanja može biti 6 x 5 metara. Ukoliko se krošnja formira kao solex ili neki tip vretena onda razmak može biti 4 x 3 metra.Podloge na koje se kaleme trešnje se mogu ugrubo podeliti na standardne i one za intenzivno gajenje trešnje. Broj podloga je veoma veliki i stalno se radi na razvoju novih. Ovde ćemo navesti neke: višnja iz semena (Prunus avium), rašeljke iz semenke(Prunus mahaleb), Santa Lucia (ima više sorti koje su obeležene raznim brojevima), Victor, Colt, Gemblux sorte (Damil, Inmil, Camil), Gisela 5, Edabriz.
Odabir sorti trešanja koje će se gajiti zavisi od više faktora. Bitno je razmisliti koja bi veličina ploda imala najbolju prolaznost na tržištu, pošto postoje trešnje sa sitnijim i sa krupnijim plodovima. Takođe treba razmisliti i o čvrstoći plodova trešnje i o njihovom ukusu, kao i o vremenu kad dozrevaju. Važno je napomenuti da su neke sorte trešanja više sklone pucanju plodova ukoliko je kišovito u periodu kad dozrevaju.
Berba trešanja se obavlja par dana pre njihove pune zrelosti i plodovi se tada beru sa peteljkama. Na taj način se mogu lakše transportovati do mesta gde se prodaju. Plodovi trešnje se mogu oko mesec dana čuvati u hladnjačama nakon berbe, što omogućava da se sačeka bolja cena.
Veličina listova kod trešnje se razlikuje dosta u zavisnosti koja je sorta u pitanju pa mogu biti dužine od 7-14 cm i širine od 4-7 cm. Peteljke na kojima se nalaze cvetovi trešnje su obično dužine do 5 cm. Cvetovi su kod trešnje bele boje, a plodovi su crvene boje. Postoje sorte trešanja gde su plodovi svetlo žuti ili svetlo crveni kad su zreli. Prečnik plodova trešnje jeste oko 2 cm u zavisnoti koja je sorta u pitanju.Pri izboru terena za gajenje trešnje treba birati onaj koji nije izložen jakim konstatnim vetrovima. Nadmorska visina ne bi trebala da bude preko 1000 metara nadmorske visine.Razmak između trešanja na voćnjaku zavisi direkno od toga koji će se oblik koristiti pri formiranju krošnje. Ukoliko se koriti neki tip piramidalne krošnje razmak između trešanja može biti 6 x 5 metara. Ukoliko se krošnja formira kao solex ili neki tip vretena onda razmak može biti 4 x 3 metra.Podloge na koje se kaleme trešnje se mogu ugrubo podeliti na standardne i one za intenzivno gajenje trešnje. Broj podloga je veoma veliki i stalno se radi na razvoju novih. Ovde ćemo navesti neke: višnja iz semena (Prunus avium), rašeljke iz semenke(Prunus mahaleb), Santa Lucia (ima više sorti koje su obeležene raznim brojevima), Victor, Colt, Gemblux sorte (Damil, Inmil, Camil), Gisela 5, Edabriz.
Odabir sorti trešanja koje će se gajiti zavisi od više faktora. Bitno je razmisliti koja bi veličina ploda imala najbolju prolaznost na tržištu, pošto postoje trešnje sa sitnijim i sa krupnijim plodovima. Takođe treba razmisliti i o čvrstoći plodova trešnje i o njihovom ukusu, kao i o vremenu kad dozrevaju. Važno je napomenuti da su neke sorte trešanja više sklone pucanju plodova ukoliko je kišovito u periodu kad dozrevaju.
Berba trešanja se obavlja par dana pre njihove pune zrelosti i plodovi se tada beru sa peteljkama. Na taj način se mogu lakše transportovati do mesta gde se prodaju. Plodovi trešnje se mogu oko mesec dana čuvati u hladnjačama nakon berbe, što omogućava da se sačeka bolja cena.
Tresnja sorte Burlat
poreklom je iz Francuske.Plodovi su krupni,okruglasto srcastog oblika,čvrsti,sočni,slatkonakiseli I naizgled jako privlačni.U poslednje vreme se dosta sadi na nasem podnevlju jer je po krupnoći,kvalitetu ploda i visokoj rodnosti jedna od najboljih ranih sorti trešnje.Odlična je stona sorta i pogodna je za preradu.Vreme zrenja je druga polovina maja tacnije od 25 maja,ali sve zavisi od terena na kom se nalazi.Tezina ploda je od 6-8 grama i bordo-crvene je boje.Stablo je srednje bujnosti otporno na mraz,sušu a ranim zrenjem izbegava crvljivost.Rano prorodi i radja redovno i obilno,cenjena zbog atraktivnih plodova koji se lako unovčavaju.Kao kod većine trešanja trebaju joj oprašivaci i to: Lionska rana i Van.Podloga na kojoj se kalemi tresnja Burlatova rana su:magriva,divlja tresnja,gizela 6 i kolt
Tresnja sorte Kordia
poreklom iz Ceske.Plod je krupan sa veoma dugačkom peteljkom,tamno-crvene boje pokožice i sa mesom iste boje.Odličnog je ukusa i arome.Veoma dobro podnosi niske temperature.Kordia je sorta srednjeg do kasnog vremena cvetanja,sa cvetovima blago osetljivim na prolećne mrazeve u odnosu na druge sorte istog vremena cvetanja. Samobesplodna je sorta i zahteva oprašivače.Vreme zrenja Kordie je polovina juna meseca Podloga na kojoj se kalemi tresnja Kordia su:magriva,divlja tresnja,gizela 6 i kolt.
poreklom iz Ceske.Plod je krupan sa veoma dugačkom peteljkom,tamno-crvene boje pokožice i sa mesom iste boje.Odličnog je ukusa i arome.Veoma dobro podnosi niske temperature.Kordia je sorta srednjeg do kasnog vremena cvetanja,sa cvetovima blago osetljivim na prolećne mrazeve u odnosu na druge sorte istog vremena cvetanja. Samobesplodna je sorta i zahteva oprašivače.Vreme zrenja Kordie je polovina juna meseca Podloga na kojoj se kalemi tresnja Kordia su:magriva,divlja tresnja,gizela 6 i kolt.
Trešnja sorte Regina
Nova sorta, poreklom iz Nemačke koja je tržišno sve zastupljenija među komercijalnim sortama tamno crvene trešnje. Regina dobro podnosi zimske mrazeve i tolerantna je prema hladnijim vremenskim uslovima sa većom količinom padavina. Plod je krupan, čvrst, veoma dobrog ukusa, otporan je na pucanje. Sorta kasnog vremena cvetanja i sazrevanja. Samobesplodna je.
Nova sorta, poreklom iz Nemačke koja je tržišno sve zastupljenija među komercijalnim sortama tamno crvene trešnje. Regina dobro podnosi zimske mrazeve i tolerantna je prema hladnijim vremenskim uslovima sa većom količinom padavina. Plod je krupan, čvrst, veoma dobrog ukusa, otporan je na pucanje. Sorta kasnog vremena cvetanja i sazrevanja. Samobesplodna je.