Mušmula je dugogodišnja drvenasta listopadna voćka, koja u prirodi raste kao grm od 2 do 5 m visine. Kultivirana se češće uzgaja u obliku stabla koje može dosegnuti 4 do 5 m, ponekad i do 8 m. Plodovi mušmule su ukusni, osvježavajući i zdravi, bogati raznim minineralnim solima, pektinima, ugljikohidratima i organskim kiselinama, koje blagotvorno djeluju na ljudski organizam. Mušmula se od davnina uzgaja u mnogim zemljama. Potječe s Kavkaza, odakle je rasprostranjena na Krim i Sjeverni Iran, a zatim u sve ostale zemlje Sredozemlja. Može se naći i u toplijim dijelovima Sjeverne Amerike.Agroekološki uslovii za uzgoj mušmule
Temperatura
Mušmula je voćka toplijih predela, ali uspešno se uzgaja i u hladnijem podneblju. Topla pak mediteranska klima nije pogodna za uzgoj. Od svih vrsta jagodičastog voća mušmula ima najveći areal rasprostranjenosti. Uspešno se može uzgajati na nadmorskoj visini od 900 do 1.000 m. Nije osetljiva na hladnije temperature kao ostale voćne vrste. Uspešno se uzgaja i u područjima sa srednjom godišnjom temperaturom od 8 do 9 ͦC. Ukoliko temperaturne amplitude nisu velike, podnosi i temperature do -36 ͦC. Zbog kasnog ulaska u fazu cvetanja otporna je na proljetne mrazove. Mušmula ne podnosi trajno visoke temperature te joj dugotrajno visoke temperature preko 33 ͦC mogu uvelike štetiti.
Voda
Uzgoju mušmule pogoduju prostori s prosečnom godišnjom količinom padavina iznad 700 mm. Ako su padavine u toku vegetacije pravilno raspoređene, pogodni su i prostori s iznad 620 mm padalina. Mušmula relativno dobro podnosi sušu, zavisno od podloge na koju je nacijepljena.
Tlo
Najbolji se rezultati postižu ukoliko je mušmula uzgajana na plodnom, rastresitom i umereno vlažnom zemljištu. Nezavisno o podlozi na koju je kalemljena, podzemna bi voda trebala biti najmanje 1,5m ispod površine.
Sadnja mušmuleUkoliko će s mušmula uzgajati na većoj površini, u nasadu, onda zemljište pre sađenja treba pripremiti rigolovanjem. No, ukoliko se planira saditi samo 2 do 3 stabla, priprema zemljišta sastoji se u kopanju pojedinačnih jama dubokih oko 0,60 i širokih 1 - 1,2 m. Vreme sadnje je u jesen, zimu i rano proleće. Pojedinačna se stabla mogu saditi u proleće, ali za veće je nasade preporuka sadnja u jesen.
Rodnost i berba mušmuleMušmula ulazi u rodnost treće ili četvrte godine po sađenju, nakon čega obilno rađa svake godine. U punoj rodnosti, nakon dvadesete godine starosti, mušmula kalemljena na dunju prosječno daje prinos od 60 do 80 kg, a kalemljena na bijeli glog i oskorušu daje prinos od 100 do 150 kg. Mušmula ima najduže razdoblje od vremena cvatnje do berbe, tj. 180 do 190 dana. Ako se plodovi uberu nakon manjeg smrzavanja plodova, onda će ravnomjernije i bolje dozrijevati te biti ukusniji za jelo.
Plodovi mušmulePlodovi mušmule prvenstveno se koriste za jelo u svežem stanju, a mogu se koristiti i za raznovrsnu preradu. Ukus im je kiselkasto - slatkast i ukusne arome. Dozrijevaju za jelo od druge polovine Novembra do kraja Decembra, što zavisi o sorti, vremenu berbe i načinu čuvanja. Poslije smrzavanja plodovi postaju ukusniji za jelo, jer izgube tvrdocu.
Temperatura
Mušmula je voćka toplijih predela, ali uspešno se uzgaja i u hladnijem podneblju. Topla pak mediteranska klima nije pogodna za uzgoj. Od svih vrsta jagodičastog voća mušmula ima najveći areal rasprostranjenosti. Uspešno se može uzgajati na nadmorskoj visini od 900 do 1.000 m. Nije osetljiva na hladnije temperature kao ostale voćne vrste. Uspešno se uzgaja i u područjima sa srednjom godišnjom temperaturom od 8 do 9 ͦC. Ukoliko temperaturne amplitude nisu velike, podnosi i temperature do -36 ͦC. Zbog kasnog ulaska u fazu cvetanja otporna je na proljetne mrazove. Mušmula ne podnosi trajno visoke temperature te joj dugotrajno visoke temperature preko 33 ͦC mogu uvelike štetiti.
Voda
Uzgoju mušmule pogoduju prostori s prosečnom godišnjom količinom padavina iznad 700 mm. Ako su padavine u toku vegetacije pravilno raspoređene, pogodni su i prostori s iznad 620 mm padalina. Mušmula relativno dobro podnosi sušu, zavisno od podloge na koju je nacijepljena.
Tlo
Najbolji se rezultati postižu ukoliko je mušmula uzgajana na plodnom, rastresitom i umereno vlažnom zemljištu. Nezavisno o podlozi na koju je kalemljena, podzemna bi voda trebala biti najmanje 1,5m ispod površine.
Sadnja mušmuleUkoliko će s mušmula uzgajati na većoj površini, u nasadu, onda zemljište pre sađenja treba pripremiti rigolovanjem. No, ukoliko se planira saditi samo 2 do 3 stabla, priprema zemljišta sastoji se u kopanju pojedinačnih jama dubokih oko 0,60 i širokih 1 - 1,2 m. Vreme sadnje je u jesen, zimu i rano proleće. Pojedinačna se stabla mogu saditi u proleće, ali za veće je nasade preporuka sadnja u jesen.
Rodnost i berba mušmuleMušmula ulazi u rodnost treće ili četvrte godine po sađenju, nakon čega obilno rađa svake godine. U punoj rodnosti, nakon dvadesete godine starosti, mušmula kalemljena na dunju prosječno daje prinos od 60 do 80 kg, a kalemljena na bijeli glog i oskorušu daje prinos od 100 do 150 kg. Mušmula ima najduže razdoblje od vremena cvatnje do berbe, tj. 180 do 190 dana. Ako se plodovi uberu nakon manjeg smrzavanja plodova, onda će ravnomjernije i bolje dozrijevati te biti ukusniji za jelo.
Plodovi mušmulePlodovi mušmule prvenstveno se koriste za jelo u svežem stanju, a mogu se koristiti i za raznovrsnu preradu. Ukus im je kiselkasto - slatkast i ukusne arome. Dozrijevaju za jelo od druge polovine Novembra do kraja Decembra, što zavisi o sorti, vremenu berbe i načinu čuvanja. Poslije smrzavanja plodovi postaju ukusniji za jelo, jer izgube tvrdocu.