Kruška je posle šljive i jabuke najzastupljenija vocna vrsta u Srbiji i Crnoj Gori. Ona spada u grupu rentabilnih vocaka, gde prinosi u plantažnim zasadima premašuju i 30 t/ha. Sortiment kruške se neprestano obogacuje novim sortama, koje se od postojecih u proizvodnji karakterišu boljim privredno-biološkim osobinama. No i pored toga, cinjenica je da ni jedna nova sorta krušaka po kvalitetu nije prevazišla Viljamovku otkrivenu daleke 1796 god. Najznacajnije osobine ploda kruške su: rano i kasno zrenje, dobro cuvanje, pogodan oblik za mehanizovano sortiranje i pakovanje, privlacna boja pokožice, prijatan ukus i aroma. Sorte za stonu upotrebu treba dobro da podnose rukovanje i prevoz, a one za preradu da budu dovoljno cvrste i da im je meso postojano pri secenju. Kruška je vocna vrsta koja pocinje da rada vec u drugoj godini posle sadnje, te važi kao vrlo rentabilna vocka.
Proizvodnja kruške u našoj zemlji još uvek je deficitarna, pa se redovno postižu dobre cene. Troškovi podizanja zasada kruške, kao i redovna proizvodnja, znatno su niže nego kod jabuke. Uložena sredstva u podizanju zasada kruške, mogu se vratiti za 5-7 godina. Ovo zavisi, u znatnoj meri, od uzgojnog oblika, gustine sadnje i rodnosti sorte. Pri klasicnim nacinima gajenja – piramidalna kruna, razne palmete, vretenast žbun i dr. – prinos vredan pažnje se ne može dobiti pre pete godine. Medutim, primena vitkog vretena kao uzgojnog oblika i korišcenje slabo bujnih vegetativnih podloga, omogucava gušcu sadnju (1.500-7.140 stabala/ha), odnosno povecanje broja biljaka po hektaru, a time i vece, kako pocetne, tako i ukupne, prinose. Tako, na primer, sorte konferans i fetelova, sa sklopom od 7.140 stabala/ha, u proseku ce imati pocetnu rodnost:
* u drugoj godini posle sadnje od 10-30 t/ha
* u trecoj godini posle sadnje od 20-50 t/ha
* u cetvrtoj godini posle sadnje od 30-60 t/ha
* u petoj godini posle sadnje od 50-70 t/ha
Za savremene nasade uz dobru voćarsku mehanizaciju razmak izmedju redova ne treba biti veći od 3,5 m. Razmak unutar redova zavisi od sorte, ali načelno se može reći da je za većinu sorata dovoljno 1,2 do 1,5 m. To sve se odnosi na to ako se kruška uzgaja u obliku vitkog vretenastog grma.
Proizvodnja kruške u našoj zemlji još uvek je deficitarna, pa se redovno postižu dobre cene. Troškovi podizanja zasada kruške, kao i redovna proizvodnja, znatno su niže nego kod jabuke. Uložena sredstva u podizanju zasada kruške, mogu se vratiti za 5-7 godina. Ovo zavisi, u znatnoj meri, od uzgojnog oblika, gustine sadnje i rodnosti sorte. Pri klasicnim nacinima gajenja – piramidalna kruna, razne palmete, vretenast žbun i dr. – prinos vredan pažnje se ne može dobiti pre pete godine. Medutim, primena vitkog vretena kao uzgojnog oblika i korišcenje slabo bujnih vegetativnih podloga, omogucava gušcu sadnju (1.500-7.140 stabala/ha), odnosno povecanje broja biljaka po hektaru, a time i vece, kako pocetne, tako i ukupne, prinose. Tako, na primer, sorte konferans i fetelova, sa sklopom od 7.140 stabala/ha, u proseku ce imati pocetnu rodnost:
* u drugoj godini posle sadnje od 10-30 t/ha
* u trecoj godini posle sadnje od 20-50 t/ha
* u cetvrtoj godini posle sadnje od 30-60 t/ha
* u petoj godini posle sadnje od 50-70 t/ha
Za savremene nasade uz dobru voćarsku mehanizaciju razmak izmedju redova ne treba biti veći od 3,5 m. Razmak unutar redova zavisi od sorte, ali načelno se može reći da je za većinu sorata dovoljno 1,2 do 1,5 m. To sve se odnosi na to ako se kruška uzgaja u obliku vitkog vretenastog grma.
Voćne sadnice kruške, sorte ” Viljamovka”
je poreklom iz Engleske. Ima odličnu adaptivnost, rodnost i odličan kvalitet ploda, smatra se nezamenjivom sortom. Savremenom tehnologijom skladištenja njena potrošnja se može produžiti i do 5 meseci. Koristi se kao stono voće, a isto tako i za sve vrste prerade, naročito za proizvodnju rakije. Bere se u drugoj polovini avgusta. Plod je srednje krupan do krupan s neravninama na površini, temeljne zelenkaste boje koja s vremenom prelazi u zlatnožutu s laganim crvenilom na osunčanoj strani, meso je vrlo sočno, topi se u ustima, specifične muškatne arome, jako izraženog ugodnog ukusa.
je poreklom iz Engleske. Ima odličnu adaptivnost, rodnost i odličan kvalitet ploda, smatra se nezamenjivom sortom. Savremenom tehnologijom skladištenja njena potrošnja se može produžiti i do 5 meseci. Koristi se kao stono voće, a isto tako i za sve vrste prerade, naročito za proizvodnju rakije. Bere se u drugoj polovini avgusta. Plod je srednje krupan do krupan s neravninama na površini, temeljne zelenkaste boje koja s vremenom prelazi u zlatnožutu s laganim crvenilom na osunčanoj strani, meso je vrlo sočno, topi se u ustima, specifične muškatne arome, jako izraženog ugodnog ukusa.
Voćne sadnice kruške, sorte ”Junska lepotica”
je poreklom iz Italije. Sazreva krajem juna. Plod je sitan izduženo-kruškast. Kožica je glatka, žutocrvenkasta. Meso ploda je žućkaste boje, slatko, sočno I vrlo aromatično. Daje redovne prinose.
je poreklom iz Italije. Sazreva krajem juna. Plod je sitan izduženo-kruškast. Kožica je glatka, žutocrvenkasta. Meso ploda je žućkaste boje, slatko, sočno I vrlo aromatično. Daje redovne prinose.
Voćne sadnice kruške, sorte ”Karmen”
je poreklom iz Italije . Sadnice voća kruške “Karmen” predstavljaju jednu od najboljih novih sorti kruške. Jedna od najtraženijih i najpopularnijih sorti za sadnju velikih zasada poslednjih godina. Njeni plodovi su veoma aromatični, intenzivno crvene boje na 20-30% površine. Plodovi su veoma otporni i mogu se čuvati i do 2 meseca u hladnjačama. Sazreva polovinom avgusta.
je poreklom iz Italije . Sadnice voća kruške “Karmen” predstavljaju jednu od najboljih novih sorti kruške. Jedna od najtraženijih i najpopularnijih sorti za sadnju velikih zasada poslednjih godina. Njeni plodovi su veoma aromatični, intenzivno crvene boje na 20-30% površine. Plodovi su veoma otporni i mogu se čuvati i do 2 meseca u hladnjačama. Sazreva polovinom avgusta.
Voćne sadnice kruške, sorte ”Santa Marija”
je poreklom iz Engleske. Sazreva sredinom avgusta. Rađa obilno. Plod je srednje krupan do krupan, kožica je zelenkastožuta sa izraženim crvenilom na sunčanoj strani. Meso je belo, sočno, slatkokiselkastog ukusa, sa malo arome.
je poreklom iz Engleske. Sazreva sredinom avgusta. Rađa obilno. Plod je srednje krupan do krupan, kožica je zelenkastožuta sa izraženim crvenilom na sunčanoj strani. Meso je belo, sočno, slatkokiselkastog ukusa, sa malo arome.